BANJA LUKA – Na Petom naučno-stručnom skupu „Savremena teorija i praksa u graditeljstvu“, koji je u Banjoj Luci održan 23. i 24. aprila 2009. godine, zaključeno je da je „krajnje je vrijeme da se graditeljstvo unaprijedi, jer je ono uvijek bilo i biće veoma važno, propuste i greške u graditeljstvu ne smijemo da dozvolimo“.

Organizatori dvodnevnog skupa bili su Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, Arhitektonsko-građevinski fakultet Banja Luka, Privredna komora RS i Zavod za izdgradnju Banja Luka.Građevinarstvo je pokretačka privredna grana, naročiti u zemljama u poratnom periodu, a nažalost, sada i u zemljama koje je zahvatila ekonomska kriza koja poprima opšti, svjetski karakter.

– Autori radova su istaknuti stručnjaci i naučnici sa prostora bivše Jugoslavije, a teme su veoma interesantne za sve učesnike u realizaciji investicionih objekata. Prezentovana su naša i svjetska saznanja, vještine i iskustva u saremenom planiranju, projektovanju, izgradnji, eksploataciji, održavanju i rehabilitaciji objekata, njihovoj trajnosti i pouzdanosti – naglasio je direktor Zavoda za izgradnju Čedo Savić.
Naučno-stručni odbor je od prispjelih radova odabrao najinteresantnije, vodeći računa o zastupljenosti različitih oblasti, a zbog relativno male sredine vodilo se računa i o zastupljenosti pojedinog prostora Zapadnog Balkana.

– Organizatori su dali svoj doprinos afirmaciji novih dostignuća u oblasti graditeljstva kao svojevrstan vid edukacije stručnjaka u ovoj oblasti – rekao je pomoćnik direktora ZIBL-a, Rajko Pucar.

Tehnički direktor ZIBL-a Aleksandar Cvijanović, dodao je da organizatori ne smiju biti nezadovoljni, jer je skup svake godine sve kvalitetniji i bolji, sa kvalitetnim i sadržajnim temama.

Učešće na ovom stručnom skupu postala je prestižna stvar za sve one koji se bave graditeljstvom na ovom prostoru – istakao je Cvijanović.

Profesor Građevinskog fakulteta u Beogradu Mirko Aćić, za sebe kaže da je domaćin, a ne gost, jer je jedan od inicijatora održavanja ovog skupa.

– Počeli smo skromno 2005. godine. Iz godine u godinu skupovi su postajali postajali posjećeniji i interesantniji, stičemo iskustvo, anketiramo članstvo, učesnike, da bi smo vidjeli koje su teme aktuelne i koje pobuđuju pažnju javnosti – pojasnio je profesor Aćić.

Profesor doktor Milenko Pržulj iz Ljubljane četvrti put učestvuje na naučno-stučnom skupu.

– Cilj i namjena ovakvih skupova jeste da otkriju i provociraju neke probleme koje savremeni život sa sobom nosi, kao što je razvoj gradova i infrastrukture u njima. Ovo je skup koji ima širok dijapazon tema iz oblasti graditeljstva, koji daje priliku da stručnjaci ili određeni rukovodioci iz pojedinih disciplina daju svoj pogled na probleme koje njihova praksa nosi, da ukažu na razvoj svoje struke i specijalnosti – kaže profesor Pržulj.
Profesora su najviše obradovale nove, svježe, praktične i korisne teme za RS. Prethodnih godina profesor je govorio o mostovima, vijaduktima, integralnim konstrukcijama, a ove odlučio je da govori o višegradskoj ćupriji.

– Želja mi je da utičem na svijest građana da ne zaborave jedan monumentalni most, koji je godinama istrajavao pred udarima ljudske i prirodne sile, a kojem trenutno prijeti opasnost od Hidroelektrane Bajina Bašta i Višegrad. Postoji mogućnost da talas velike vode sa preliva brane potkopa temelje mosta i dovede do oštećenje. Potrebno je da se iznađu sredstava i da se nastavi sa sanacijom, koja je započeta osamdesetih godina prošloga vijeka – pojasnio je Pržulj, koji je istovremno govorio i o tri velika čovjeka, koji su obilježili sudbinu mosta, dao sugestija „savremenim bogatašima da umjesto u svoja zadovoljstva i svoje preokupacije i svoja nepotrebana velika ulaganja u nekretnine ulažu u opšte dobro“.

Profesor doktor Ljubomir Vlajić već četrdeset i više godine godina radi u građevinarstvu u oblasti ispitivanja konstrukcija sanacija i statike konstrukcije. Učestvovao je u izgradnji i obnovi gotovo svih mostova u Srbiji poslije bomardovanja 1999. godine.

– Smeta mi i ljuti me kada neko ruši građevinsko djelo, koje je nemoćno i ne može samo da se brani niti da pobjegne. Zato smo mi tu da popravimo štetu i napravimo još bolje građevine, koje će istrajati u borbi protiv svih sila – kazao je profesor i dodao da je impresioniran građavinama i ljudima koje je vidio i sreo u gradu na Vrbasu.

Profesor na Rudarsko-geološkom fakultetu u Beogradu Duško Sunarić, prvi put učestvuje na skupu. Nije krio zadovoljstvo kako organizacijom skupa, tako i učesnicima iz različitih stručnih timova koji pokrivaju široku tematiku, koji cjelovito sagledavaju problem savremenog građevinarstva, kako teorije tako i prakse.

Profesor Sunarić je govorio o problemima seizmičnosti terena, odnosno o savremnom pristupu u izgradnji objekata koji su sigurni u očekivanim zemljotresima.